Ako ste osoba koja za sebe može reći da je “control freak”, znam da vam nije lako, posebno poslednjih godina i meseci. Neizvesnost je naglašena na svakom koraku, čini se da skoro ništa ne zavisi od vas, stvari vam “izmiču” i klize izmedju prstiju, i možda se osećate kao da ludite zbog toga. Iako događaji koji planetarno remete život na svakom nivou (pandemija, ratovi, efekti klimatskih promena) pogađaju skoro svakoga, nema sumnje da osobe sklone kontroli posebno stresno reaguju na ova I ovakva dešavanja.
Zašto je to tako?
Kod osobe koja ima izraženu potrebu za kontrolom, ta potreba raste i postaje još izraženija u uslovima koji su potpuno van njene kontrole, a posebno poput aktuelnih: rat ili pretnja ratom i pandemija, kao I poznate I nepoznate posledice koje iz pomenutih događaja I stanja mogu proisteći.
Šta se dešava u misaonom procesu koji prethodi ponašanju osobe sklone kontroli? Na SVESNOM nivou uočavate događaje koji realno jesu van vaše kontrole, i zato, kako biste zadržali svoj osećaj sigurnosti, NESVESNO pojačavate kontrolu nad svojim okruženjem i nad onim što MISLITE da može da KONTROLIŠETE.
Napravite jednu malu proveru sebe I svog odnosa prema kontroli, tako što ćete razmisliti da li radite sledeće:
- mahnito sredjujete kuću /ormar/auto/frizuru/kožu, itd;
- pojačavate pritisak na decu, ako su mala, ko je šta obukao, jeo, šta su radili u školi, pojačavate pritisak na njih oko školskih obaveza, I sl.;
- ispitujete I proveravate decu / partnera / roditelje u vezi toga šta su radili, kako se osećaju, nudeći rešenja za koja vi mislite da su dobra….);
- teško prepuštate kolegama/ukućanima neki deo posla, ili se loše osećate kada ne znate šta oni rade;
- osećate se izrazito frustrirano kada stvari ne idu po vašem planu I ne možete lako da promenite ‘’pravac kretanja’’;
- imate plan I spisak za sve moguće što se može zamisliti, čak I za opuštanje I odmor;
Ukoliko ste se prepoznali u nečemu ili većini od navedenih primera, verovatno ste podlegli nezadovoljenoj potrebi za kontrolom, zbog neizvesnih uslova okruženja I pokušavate da vratite ‘’pravac svom životu’’, kontrolišući ono što je u vašem dometu I vašem mikrosvetu. Međutim, postavlja se pitanje, šta uopšte zavisi direktno od vas I nad čime imate realnog, stvarnog I opipljivog uticaja.
NAJČEŠĆI UZROCI PRETERANE POTREBE ZA KONTROLOM
Osoba koja ima izrazitu I preteranu potrebu za kontrolom zapravo se izuzetno plaši. Strah je dominatna emocija u životu takve osobe. ’’Contol freak’’-ovi stalno strahuju da nešto može poći po zlu, I veruju da svojim preventivnim zalaganjem mogu preduprediti neki zamišljeni loš scenario. Osobe sklone kontroli nikada nisu opuštene, izuzetno su rigidne I nefleksibilne, I teško im je pre svega sa samima sobom.
Najčešće uzroke preterane potrebe za kontrolom možemo vremenski locirati u period detinjstva I odrastanja:
- Neko od roditelja se ponašao na sličan način, pa ste usvojili model;
- Neko od roditelja se ponašao sasvim suprotno, nepredvidivo ili haotično, pa je vaša preterana kontrolabilnost zapravo pokušaj kompenzacije nedostajućeg osećaja bazične sigurnosti I predvidivosti;
- Šire okruženje ili okolnosti u kojima ste odrastali je bilo nepredvidivo (ratni uslovi, inflacija, nezaposleni ili teško bolesni roditelji, nastavnici koji nisu bili jasni u iznošenju zahteva od vas, česte promene mesta boravišta, škole, vrtića)
- Uskraćivani ste za informacije I često ili stalno ste se osećali isključeno iz funkcionisanja zajednice ili porodice;
- Previše odgovornosti ste imali kao dete I tokom života, nesrazmerno kapacitetu koji ste u to vreme razvili;
KAKO POMOĆI SEBI – MISLI KAO JEDINI FAKTORI PROMENE
Postoji jedan izuzetno mudar citat, oko čijeg autora su podeljena mišljenja u javnosti, te autora neću navoditi, a citat glasi:
‘’Bože, daj mi snage da prihvatim ono što ne mogu da promenim, hrabrosti da promenim ono što mogu i mudrosti da razlikujem jedno od drugoga…’’
Ključ je zapravo u spoznaji šta je to što vi možete promeniti, nad čime imate kontrolu I uticaj I šta je smisleno da smatrate kontrolabilnom varijablom svog života. Ukoliko to ne shvatite na vreme, bićete u stalnom stresu, jer život je nepredvidiv i zaista je malo šta pod kontrolom. Često ćete se osećati frustriranim i ljutim, a to svakako može imati negativan uticaj I na vaše fizičko I mentalno zdravlje (poremećen apetit I san, glavobolje, problemi sa varenjem I želucem, kožne bolesti, itd.)
Važno je da shvatite da jedino nad čime svako od nas ima kontrolu I uticaj jesu naše MISLI. Zapravo, misli je ne samo moguće, već I poželjno kontrolisati, kada znamo da misli utiču na emocije, koje su uzrok našeg ponašanja, a koje opet ima povratnu spregu na naše misli.
Jedan od načina da kontrolišete svoje misli je da PREKINETE svaku misao za koju shvatate da vam nije korisna, dok pri tome razlikujete potiskivanje od prekidanja misli.
POTISKIVANJE MISLI je poricanje onoga sa čime treba da se suočite I time šaljete misli ’’ispod tepiha’’, tamo gde se talože i vremenom se ’’zagnoje’’.
Sa druge strane, PREKIDANJE MISLI koje vas uznemiravaju znači da ih primećujete, svesno menjate značenje koje im dajete, ukoliko vas uznemiravaju, i puštate ih da odu, a zatim ih zamenite nekim drugim korisnim mislima.
Ako vam se vrate uznemirujuće misli, primetite da su se vratile, I ponovite sve navedeno. Zatim se pozabavite porukom nove, korisne misli i razmislite šta treba da uradite kako biste tu poruku usvojili i išli dalje. Nakon toga, što je izuzetno važno – poteebno je da preduzmete konkretne korake u smeru REALIZACIJE poruke koju ste usvojili kao korisnu I svrsishodnu.
Evo još nekoliko predloga kako možete oslabiti svoju potrebu za kontrolom:
- Suočite se sa svojim strahom – nema osobe koja se nečega ne plaši. Iluzorno je očekivati da ćete veći deo života provesti bez straha, stoga je realnije da se suočite sa svojim strahovima I zapitate se:
Koji od mojih strahova su realni a koji iracionalni?
Koja je šansa da se ostvare moji katasrofični scenariji?
Šta je najgore što može da se dogodi i koja je šansa za to?
Šta mogu da izgubim ako podlegnem svom strahu?
- Praktikujte prihvatanje – ovo je svakako proces, I sprovodi se kroz male korake – vežbajte na malim I relativno nebitnim situacijama, kako biste razvili I ojačali svoj atrofirani ‘’mišić za prihvatanje’’ (recimo, ako u restoranu nema vašeg omiljenog vina, setite se ovog teksta, svesno prihvatite da je situacija takva I odlučite se za neko drugo vino, bez gunđanja, bez nerviranja, bez promene restorana.)
- Jačajte strpljenje I veru u dobar ishod – neke situacije se dešavaju baš za vaše najviše dobro iako na prvi pogled može delovati da se sve urotilo protiv vas. Dozvolite sebi da verujete u nešto više od sebe (Bog, Univerzum, neka viša sila koja vas štiti, kako god da je zovete) I prepustite toj sili sve ono što sami ne možete ili sa čim ne znate šta biste.
- Vežbajte fleksibilnost – osvestite I primetite svaki put kada razmišljate u ‘’crno-belom’’ okviru, odnosno kada ste u modu ‘’sve ili ništa’’. Dozvolite sebi da probate I neku drugu opciju osim one za koju vi verujete da je jedina dobra, I osetićete ne samo olakšanje, već ćete obogatiti svoje iskustvo I shvattiti koliko je mogućnosti prisutno u životu a za koje ste zatvoreni dok ste pod prisilom kontrole
Sve u svemu, živite svesno, pratite svoje misli, preuzmite odgovornost za njihovo usmeravanje I otpustite kontrolu.
Ako vam je u tom procesu potrebna podrška, javite mi se jer imam bogato iskustvo ne samo u profesionalnom, već I u ličnom odnosu sa ovom temom.